Četvrti seminar u sklopu projekta „European Culture(s) of Remembrance” održan je od 3. do 9. listopada 2026. u Grčkoj. Šestodnevni program obilaska lokaliteta i razgovora s dionicima na područja Soluna i okolice ponudio je uvid u kompleksan povijesni i memorijalni pejzaž, u kojem se isprepliću lokalna, nacionalna i europska povijest.
Projekt „Europske kulture sjećanja” predstavlja seriju međunarodnih seminara u različitim europskim zemljama s fokusom na javnu reprezentaciju prošlosti u lokalnoj kulturi sjećanja. Posebna pažnja u projektu posvećuje se temi spomeničke i muzejske reprezentacije povijesti 20. stoljeća te predstavljanju nacionalnih manjina i susjednih naroda u lokalnoj kulturi sjećanja.
Projekt je osmišljen u suradnji Europskog centra za obrazovanje mladih iz Weimara (EJBW) i udruge Retrovizor iz Zagreba. Serija evenata započeta 2025. godine seminarima u Njemačkoj i Hrvatskoj, nastavljena je u ožujku 2026. godine seminarom u Češkoj, koji je organiziran u suradnji s udrugom Antikomplex iz Praga. Seminar u Grčkoj, održan početkom listopada 2026., organiziran je u suradnji s udrugom Demotrust iz Soluna.
Program je započeo večerom i međusobnim upoznavanjem sudionika u subotu, 03. listopada, u Solunu. Sljedećeg jutra program je nastavljen u dvorani u sklopu Aristotelovog sveučilišta. Golemi kampus najvećeg grčkog sveučilišta, na kojem danas studira oko 88.000 studenata, sagrađen je na području nekadašnjeg židovskog groblja u Solunu, na kojem su se pokopi vršili od konca 15. stoljeća. Devastacija groblja na kojem je tijekom stoljeća bilo sahranjeno gotovo pola milijuna ljudi, započela je u međuratnom razdoblju, a najveći dio groblja uništen je za vrijeme nacističke okupacije Soluna tijekom Drugog svjetskog rata.
Prijepodnevni program u nedjelju, 4. listopada, započeo je predstavljanjem projektne ideje i programa seminara. “Za razliku od prijašnjih seminara u kojima smo kombinirali dva ili više lokaliteta, ovaj put odlučili smo cjelokupni program izvesti u Solunu” – naglasio je Boris Stamenić, programski koordinator projekta “Europske kulture sjećanja”. “Solun je izuzetno važan grad ne samo za razumijevanje povijesti Grčke, već i za razumijevanje povijesti Sefardskih Židova kao i povijesti Bizantskog i Osmanskog carstva. Solun je također važan grad u kontekstu odnosa Grčke i njenih sjevernih susjeda te važan kulturni centar u povijesti jugoistočne Europe. Pored toga, lokalna kultura sjećanja snažno reflektira povijest Prvog i Drugog svjetskog rata kao i suvremenu povijest Grčke. S obzirom na sve navedeno, odlučili smo šest dana seminara provesti u istraživanju Soluna i neposredne okolice.” – pojasnio je Stamenić.
Alexandros Poulakis, student doktorskog studija javnih politika na Aristotelovom sveučilištu, u nastavku je održao uvodno predavanje o grčkoj kulturi sjećanja. Središnje povijesne teme u grčkom javnom prostoru Poulakis je podjelio na one o kojima postoji širi društveni konsenzus te na one koje polariziraju grčko društvo. Potonje je Poulakis poredao po sljedećem redoslijedu: građanski rat (1946.-1949.), okupacija i otpor (1940.-1944.), vojna hunta (1967.-1974.), turska invazija na Cipar (1974.) te sukob oko imena i povijesnog naslijeđa Makedonije.
Poulakis je istaknuo da u Grčkoj svaki pokušaj političkog rješavanja osjetljivih vanjskopolitičkih pitanja rezultira označavanjem kompromisu sklonih političara kao “izdajnika”. Zbog toga predstavnici izvršne vlasti rješavanje takvih pitanja tijekom svog mandata najčešće zaobilaze, a problemi sa susjednim zemljama desetljećima ostaju neriješeni.
Poslijepodnevni posjet Muzeju rata, otvorenom 1975. godine, ponudio je uvid u službeni narativ Helenske Republike o nacionalnoj (vojnoj) povijesti Grčke. Kroz stalni postav muzeja, sudionike seminara proveo je dežurni ročnik grčke vojske, koji zadnje tjedne obveznog jednogodišnjeg vojnog roka provodi u toj ustanovi. Stalna muzejska izložba s naglaskom na vojne uniforme, oružje i opremu obuhvaća razdoblje od početka Grčkog rata za neovisnost (1821.-1832.) do suvremenih misija grčke vojske u sklopu UN-a i NATO-a.
Najveći dio muzeja posvećen je razdoblju Drugog svjetskog rata. Muzej prikazuje vojnu opremu i osobne predmete grčkih, njemačkih, talijanskih i bugarskih vojnika te predmete ratnih zarobljenika i prisilnih radnika. Dodatna izložba u podrumu muzeja posvećena je Sofiji Vembo, popularnoj grčkoj pjevačici koja je razdoblje Drugog svjetskog rata provela u zapadnoj Aziji, zajedno s pripadnicima grčke vojske u egzilu.
U podrumu muzeja sudionici su također imali priliku razgledati i izložbu o vojnoj hunti u Grčkoj (1967.-1974.), s naglaskom na ulogu vojske u otporu hunti. Otpor hunti među časnicima grčke vojske najjasnije je demonstriran u svibnju 1973., kada je kompletna časnička posada razarača “HS Velos (D-16)”, na čelu s kapetanom Nikolaosom Pappasom, prebjegla u Italiju, te tim činom skrenula pažnju međunarodne javnosti na diktaturu pučista u Grčkoj.
Sljedećeg jutra sudionici seminara pješice su se uputili prema tvrđavi Heptapyrgion, u staroj gornjogradskoj četvrti Ano Poli. Vojna utvrda iznad grada, čija je gradnja započela u 4. stoljeću, od konca 19. do konca 20. stoljeća služila je kao zatvor. Iza zidina nekadašnje kule tijekom tridesetih i četrdesetih godina 20. stoljeća zatvarani su brojni politički zatvorenici. Tijekom sedmogodišnje vladavine vojne hunte u Grčkoj (1967.-1974.) zatvor u tvrđavi Heptapyrgion ponovo je korišten za internaciju, ispitivanje i mučenje protivnika režima. Nakon pada hunte i početka demokratizacije Grčke svi politički zatvorenici u zemlji su oslobođeni, no zatvor je ostao u funkciji do 1989. godine kada je prešao pod upravu grčkog Ministarstva kulture.
Poslijepodnevni program nastavljen je obilaskom impozantnog Muzeja bizantske kulture, otvorenog 1994. godine, u kojem je povijest Bizanta predstavljena kroz više od 3.000 predmeta smještenih u jedanaest dvorana. Program drugog dana seminara zaključen je brodskom vožnjom odnosno razgledavanjem gradske obale i luke s mora.
Nakon jutarnjeg razgovora o točkama jučerašnjeg programa, seminar je u utorak, 6. listopada, nastavljen posjetom Židovskom muzeju. Tijekom dvosatnog vođenog obilaska muzeja te kroz samostalno istraživanje postava, sudionici seminara imali su priliku saznati mnoge zanimljivosti o životu Židova u Solunu, judeošpanjolskom (Ladino) jeziku kojim su govorili, te njihovom društvenom položaju kroz vijekove. Posebna pažnja posvećena je razdoblju Drugog svjetskog rata kada je gotovo cjelokupno židovsko stanovništvo Soluna deportirano i ubijeno od strane njemačke vojske i njihovih pomagača.
Poslijepodnevni program nastavljen je refleksijom posjete muzeju i razgovorom o utiscima. Sudionici su redom naglasili da ih se muzej snažno dojmio i da su tijekom stručnog vodstva saznali dosta zanimljivih informacija. Prije večere uslijedila je tematska šetnja centrom grada uz razgled nekoliko povijesno važnih građevina i suvremenih spomenika. Šetnja uz vodstvo Fotisa Kizakisa, izvršnog direktora udruge Demotrust, još jednom je ukazala na sveprisutnost tragova 2.400 godina povijesti na prostoru Soluna.
Srijeda, 7. listopada, sudionicima je ponudila obilazak nekoliko lokacija u sklopu cjelodnevne autobusne ture. Program je započeo posjetom Memorijalnom vojnom groblju Zeitenlik, na koje su nakon Prvog svjetskog rata preneseni ostaci više od 20.000 pripadnika francuske, srpske, talijanske, britanske, ruske i grčke vojske. Nakon uvodnog izlaganja o lokalitetu, sudionici su razgledali mauzolej na srpskom dijelu groblja, izgrađen tridesetih godina 20. stoljeća.
Nakon obilaska memorijalnog groblja, sudionici su se uputili prema selu Chortiatis, smještenom na padinama istoimene planine, južno od Soluna. Maleno selo poznato je u Grčkoj po masakru nad 146 njegovih stanovnika koje je njemačka vojska uz podršku pronacističke grčke milicije, tzv. “Sigurnosnog bataljona”, počinila 2. rujna 1944. godine kao odmazdu za gerilski napad snaga Grčke narodnooslobodilačke armije (ELAS) na njemačke jedinice ranije tog jutra u blizini sela. Na stravičan događaj podsjeća spomenik iz 1960. godine s imenima svih žrtava masakra te spomen ploče na dvije lokacije u selu gdje su uhvaćeni seljani utjerani u kuće i živi spaljeni.
Na povratku prema Solunu autobus se nakratko zaustavio u gradiću Vassilika s ciljem razgledavanja novosagrađenog spomenika žrtvama masakra u bitci kod Vassilike u lipnju 1821. godine. U bitci koja se odvila u blizini današnjeg naselja stradali su grčki ustanici protiv Osmanske vlasti, a s njima i civili koji su prekasno krenuli u zbijeg pred osmanskim trupama koje su nadirale sa sjevera. Predstavnici općine Thermi, u sklopu koje se Vassilika danas nalazi, te autor spomenika Georgios Tsiaras sudionicima seminara su ukratko predstavili spomenik i njegovo značenje za lokalnu zajednicu.
Poslijepodnevni program nastavljen je u Kalamariji, nekadašnjem naselju grčkih izbjeglica s područja Male Azije, crnomorskog priobalja i Istočne Trakije, a danas jednom od gradskih četvrti u južnom dijelu Soluna. U sklopu Općine Kalamaria od 1994. godine djeluje Povijesni arhiv izbjeglog helenizma. Eleni Ioannidou, istraživačica i arhivistica Povijesnog arhiva, u uvodnim riječima predstavila je fokus djelatnosti institucije usmjerene na očuvanje naslijeđa i istraživanje povijesti grčkih izbjeglica te na javnu promociju njihovog povijesnog identiteta.
Tijekom obilaska Kalamarije, Ioannidou je predstavila mjesta od posebnog značenja za lokanu povijest izbjeglica, od kojih su mnoga danas potpuno nevidljiva u javnom prostoru. Predstavljanje djelatnosti arhiva nastavljeno je prezentacijom u prostorijama općine gdje su sudionici dobili uvid u tematiku i opseg građe koja se prikuplja u arhivu.
U četvrtak, 8. listopada, seminarski program je nastavljen u gradskoj četvrti Kalamaria, no ovaj put u prostorima kulturnog centra OkThess!. Refleksija jučerašnje autobusne ture Solunom i okolicom naglasila je snažne dojmove i brojna pitanja koje je obilazak otvorio. Razgovor u manjim grupama ponudio je prostor za razgovor među sudionicima o prisutnosti i tumačenju pojedinih tema u kulturi sjećanja u njihovim zemljama. Razgovor je ukazao na značajne razlike u pristupu i hijerarhizaciji važnosti velikih tema, poput Prvog svjetskog rata primjerice.
Poslijepodne zadnjeg dana programa ponudilo je prostor za sabiranje dojmova. Impulsi iz prethodnih dana otvorili su dodatna pitanja među sudionicima, ali i ponudili novu perspektivu na kulturu sjećanja u zemljama iz kojih dolaze. Sudionici su iskazali zadovoljstvo raznolikošću programskog sadržaja koji im je omogućio osnovni uvid u veliki broj tema. Uoči završne večere sudionici su imali priliku za još jedan kratak obilazak Soluna i oproštaj sa zanimljivim i inspirativnim gradom na sjevernoj obali Egejskog mora.
Projekt “European Culture(s) of Remembrance” osmislili su Markus Rebitschek (EJBW, Weimar) i Dr. Boris Stamenić (Retrovizor, Zagreb). Projekt se provodi uz financijsku podršku Europske unije i Savezne Republike Njemačke. Realizacija seminara u Grčkoj potpomognuta je od strane Općine Solun, Općine Thermi i Aristotelovog Sveučilišta u Solunu. Kolege iz udruge Demotrust, Fotis Kizakis, Alexandros Poulakis i Eva Zisi svojim zalaganjem doprinijeli su uspješnoj pripremi i provedbi seminara “Europske kulture sjećanja: Grčka u Fokusu”. Informacije o nastavku projektnih aktivnosti u sljedećoj godini bit će objavljene do konca 2026. godine.
