Europske kulture sjećanja: Češka u fokusu

0d 9. do 15. ožujka 2026. održan je treći seminar u sklopu projekta „Europske kulture sjećanja” (European Culture(s) of Remembrance). Sudionicima seminara iz deset europskih zemalja češka kultura sjećanja predstavljena je kroz razgovore s lokalnim dionicima te obilaske odabranih lokaliteta u Pragu, Letyu, Terezinu i Usti nad Labem.

Projekt „Europske kulture sjećanja” predstavlja seriju međunarodnih seminara u različitim europskim zemljama s fokusom na reprezentaciju Drugog svjetskog rata i suvremene povijesti u lokalnoj kulturi sjećanja. Pored navedenih povijesnih razdoblja, posebna pažnja u projektu posvećuje se pitanju spomeničke i muzejske reprezentacije nacionalnih manjina i susjednih naroda.

Projekt je osmišljen u suradnji Europskog centra za obrazovanje mladih iz Weimara (EJBW) i udruge Retrovizor iz Zagreba. Serija evenata započeta 2025. godine seminarima u Njemačkoj i Hrvatskoj, nastavljena je jednotjednim seminarom u Češkoj Republici, organiziranim u suradnji s udrugom Antikomplex iz Praga. Na tragu prošlogodišnjih projektnih aktivnosti, i ovaj seminar sudionicima je ponudio kombinaciju studijskih obilazaka, predavanja i razgovora s dionicima u području kulture sjećanja kao i priliku za međusobnu razmjenu mišljenja i iskustava.  

Program je započeo okupljanjem i međusobnim upoznavanjem sudionika u ponedjeljak, 09. ožujka u Pragu. Sljedećeg jutra, u utorak, 10. ožujka, seminar je nastavljen predstavljanjem projektne ideje i seminarskog programa u prostorima opatije Emauzy. U nastavku prijepodnevnog dijela programa, Dr. Vaclav Sixta s Filozofskog fakulteta Karlovog sveučilišta u Pragu, održao je uvodno predavanje o češkoj kulturi sjećanja. Tumačenja prošlosti u češkom javnom prostoru Sixta je predstavio kroz tri kategorije: herojski narativi, nostalgija te trauma i pomirenje.

Tijekom poslijepodneva 10. ožujka sudionici seminara posjetili su Nacionalni muzej smješten na Vaclavovom trgu te obišli izložbu pod nazivom „Povijest 20. stoljeća”. Izložba u najvećem i simbolički najznačajnijem muzeju u Češkoj prikazuje povijest 20. stoljeća kao modernizacijski proces obilježen ideološkim diskontinuitetima i globalnim povijesnim događajima, poput svjetskih ratova. Koncepcijom izložbe i izborom izložaka autori izložbe ponudili su zanimljiv odgovor na pitanje kako prikazati povijest 20. stoljeća u muzeju. Među brojnim temama iz povijesti svakodnevice, koju izložba također obrađuje, izloženi su i suveniri s ljetovanja, erotski časopisi i muzički plakati.

Nakon obilaska izložbe, sudionike je u tematsku šetnju kroz prašku četvrt Holešovice poveo Thomas Elmecker, suradnik udruge Antikomplex. Tijekom obilaska nekoliko lokaliteta, Elmecker je govorio o temi deportacije praških Židova tijekom Drugog svjetskog rata te mjestima sjećanja u javnom prostoru. Posebnu pažnju Elmecker je, govoreći o navedenoj temi, posvetio promjenama u kulturi sjećanja od Drugog svjetskog rata do danas. Tematska šetnja završila je kod željezničkog kolodvora Bubny. U staroj kolodvorskoj zgradi nakon obnove bit će uređen Memorijalni centar u spomen na deportaciju i stradanje čeških Židova u Drugom svjetskom ratu.

U srijedu, 11. ožujka, seminar je nastavljen u Piseku. Nakon razmjene dojmova o uvodnom danu, uslijedile su pripreme za posjet Memorijalnom centru Lety. Spomen-područje u blizini Piseka otvoreno je u svibnju 2024. godine na lokaciji na kojoj se tijekom Drugog svjetskog rata nalazio internacijski logor za Rome. Povjesničar Michal Schuster iz udruge Antikomplex, održao je predavanje o povijesti Roma i Sintija na području Čehoslovačke od 1918.-1989. godine s posebnim naglaskom na temu diskriminacije i nasilja nad Romima uoči i tijekom Drugog svjetskog rata na području današnje Češke.

Nastavno na uvodni dio, sudionicima seminara je prikazan dokumentarni film „Lety“ iz 2019. godine. Jednosatni film tematizira dugogodišnja nastojanja aktivista i članova romske zajednice da se mjesto nekadašnjeg koncentracijskog logora dostojno obilježi te da se s lokaliteta ukloni svinjogojska farma koja je tamo izgrađena tijekom sedamdesetih godina 20. stoljeća. Konačnom uklanjanju farme i izgradnji spomen-područja, otvorenog u proljeće 2024. godine, prethodila je nagodba predstavnika vlade i vlasnika svinjogojske farme o otkupu lokaliteta.

U utorak poslijepodne sudionici seminara posjetili su Memorijalni centar Lety. Na ulazu u spomen-područje Lety nalazi se bista Čeneka Ružičke, romskog aktivista koji se desetljećima borio za uklanjanje farme. Nakon obilaska vanjskog prostora i razgledavanja izložbe, sudionici seminara razgovarali su s Ruženom Dordovom, romskom aktivisticom koja je također godinama bila uključena u inicijativu za izgradnju Memorijalnog centra. Dordova je sudionicima ponudila svoje viđenje dugogodišnje borbe za izgradnju Memorijalnog centra te pružila uvid u društveni položaj romske zajednice u suvremenom češkom društvu.

U četvrtak, 12. ožujka seminar je nastavljen u Terezinu, gradiću u okolici Praga, koji je u studenom 1941. godine pretvoren u koncentracijski i tranzicijski logor za Židove. Informacije o životu u Terezinu tijekom Drugog svjetskog rata sudionici su stekli obilaskom izložbe u Muzeju geta, jedne od sastavnica Memorijalnog kompleksa Terezin. Posebno snažan utisak na sudionike ostavila je izložba crteža koje su izradila djeca zatočena u getu.

Nakon razgleda izložbe uslijedio je razgovor s kustosicama Radanom Rutovom i Ivom Rapavom. Sudionicima seminara predstavljen je koncept nove izložbe u Muzeju geta, koja bi nakon opsežne renovacije muzeja trebala biti otvorena 2029. godine. Razgovor se dotaknuo i javnih prijepora oko planirane nadogradnje zgrade u kojoj je smješten Muzej geta kao i pitanja odnosa lokalnog stanovništva Terezina prema najavljenoj interpolaciji te općenito prema spomen-području i njegovim brojnim posjetiteljima.

U četvrtak navečer sudionici seminara imali su priliku pogledati čehoslovački film “Daleka cesta” iz 1948. godine, koji tematizira progon i stradanje praških Židova tijekom Drugog svjetskog rata. Sniman u Pragu i Terezinu samo tri godine nakon završetka Drugog svjetskog rata, film „Daleka cesta“ nudi slojevit prikaz češkog društva uoči i tijekom rata. Nakon premijere 1949. godine, film je vrlo brzo povučen iz kino-distribucije te je u Čehoslovačkoj ostao gotovo nepoznat sve do početka devedesetih godina 20. stoljeća.

Petak, 13. ožujka, započeo je grupnim obilaskom Male tvrđave u Terezinu. Riječ je o dijelu terezinske fortifikacijske strukture u kojoj je tijekom Prvog svjetskog rata bio zatočen Gavrilo Princip, na što podsjećaju i postavljene spomen-ploče u blizini ćelije u kojoj je Princip 1918. preminuo. Tijekom Drugog svjetskog rata Malu tvrđavu koristili su pripadnici SS-a i Gestapo-a za zatvaranje i mučenje zatočenika. U jednom od okolnih objekata, koji su služili za smještaj pripadnika njemačkih jedinica i njihovih obitelji, danas se nalazi izložba koja obrađuje povijest Terezina u konktestu njemačke okupacije Čehoslovačke.

Nakon obilaska prostora Male tvrđave sudionici su posjetili izložbu u Magdeburškim barakama koja prikazuje zbirku sačuvanih crteža, pisama, pjesama i drvenih figura koje su tijekom rata izradili stanovnici geta, krateći dane u zarobljeništvu i očekivanju transporta u nepoznato. Sudionici seminara imali su priliku razgledati i rekonstrukciju spavaonice koja dočarava život stanovnika geta u pretrpanim objektima. U gradiću koji je uoči rata imao 7.000 stanovnika, tijekom Drugog svjetskog rata broj zatočenika povremeno je premašivao broj od 50.000 zatočenika. Tijekom Drugog svjetskog rata kroz logor u Terezinu prošlo je više od 150.000 zatočenika, među kojima je tek svaki četvrti živ dočekao oslobođenje 1945. godine.

U petak poslijepodne seminar je nastavljen temom češko-njemačkih odnosa. Prof. Dr. Matej Spurny, ravnatelj Instituta za povijest na Filozofskom fakulteta Karlovog sveučilišta u Pragu te dugogodišnji član udruge Antikomplex, održao je uvodno predavanje o Nijemcima na području Češke. Kraj Drugog svjetskog rata i razdoblje poraća na području Čehoslovačke obilježilo je neselektivno nasilje prema pripadnicima njemačke manjine i protjerivanje više od tri milijuna Nijemaca. Nasilje u kontekstu Drugog svjetskog rata i poraća desetljećima je opterećivalo odnose među zemljama, no, kako je naveo Spurny, posljednjih godina situacija se mijenja. Promjena u društvenoj percepciji povjesnih događaja ponajviše se ogleda u činjenici da će se tradicionalni godišnji susret sudetskih Nijemaca u svibnju 2026. po prvi put nakon završetka Drugog svjetskog rata održati na području Češke, u Brnu.

U subotu, 14. ožujka, seminar je nastavljen temom njemačko-čeških odnosa. Sudionici su posjetili Usti nad Labem (njem. Aussig), pogranični grad čiji je većinsko njemačko stanovništvo po završetku Drugog svjetskog rata protjerano u Njemačku. Nakon orijentacijske šetnje gradskim središtem, sudionici seminara posjetili su izložbu pod nazivom “Naši Nijemci“. Stalna izložba u Regionalnom muzeju otvorena je koncem 2021. godine s ciljem višeslojnog prikaza osam stoljeća multi-etničke i višejezične povijesti Bohemije.

Treći seminar u okviru projekta “Europske kulture sjećanja” okončan je u subotu navečer iznošenjem završnih dojmova sudionika i neformalnim razgovorom nakon večere. U nedjelju, 15. ožujka, sudionici su otputovali svojim kućama. Niz od šest planiranih seminara, započet u ožujku 2025. u Njemačkoj, nastavlja se u listopadu 2026. u Grčkoj.

Projekt “European Culture(s) of Remembrance” osmislili su Markus Rebitschek (EJBW, Weimar) i Dr. Boris Stamenić (Retrovizor, Zagreb). Projekt se provodi uz financijsku podršku Europske unije i Savezne Republike Njemačke. Realizacija seminara u Češkoj Republici potpomognuta je financijskim sredstvima Češko-Njemačkog Fonda Budućnosti te zalaganjem Marie Smutne, Petera Sokola i drugih kolegica i kolega iz udruge Antikomplex.