Od 28. kolovoza do 06. rujna 2026. u Weimaru je održan II. Međunarodni ljetni kamp pod naslovom „Mladost u hladnoratovskoj Europi“ (Youth in Cold-War Europe & beyond ). Kamp je okupio 30 sudionika iz pet europskih zemalja, uključujući Hrvatsku.
Nastavno na prošlogodišnje, prvo izdanje Međunarodnog ljetnog kampa i ovogodišnji program povezao je temu popularne kulture s političkim kontekstom druge polovice 20. stoljeća. Tema odrastanja u hladnoratovskoj Europi sudionicima je približena kroz različite aktivnosti iz spektra neformalnog obrazovanja.
Propitivanjem kontinuiteta i promjena od razdoblja Hladnog rata do danas sudionike kampa nastojalo se potaknuti na razmišljanje o važnosti očuvanja demokratskih sloboda u suvremenom društvu.
S jedne strane, pažnja je posvećena pitanju kako su različiti režimi u Europi kroz drugu polovicu 20. stoljeća pokušavali oblikovati stavove i ponašanje mladih ljudi. S druge strane, fokusirano je pitanje kako su se mladi pojedinci i skupine mladih nosili s ondašnjim državnim politikama i praksama prema mladima, koje su opcije mladima u to vrijeme bile na raspolaganju te koje su bile posljedice neprihvaćanja ili aktivnog suprotstavljanja pravilima i normama.
Početak međunarodnog ljetnog kampa protekao je u međusobnom upoznavanju sudionika. Uvodne radionice posvećene su razgovoru o središnjim pojmovima iz naslova ljetnog kampa te povijesnom kontekstu nastanka Sovjetske okupacijske zone (1945-1949) odnosno Njemačke Demokratske Republike (1949-1990).
Tematska šetnja Weimarom s fokusom na lokalitete povezane s razdobljem od završetka Drugog svjetskog rata do pada Berlinskog zida omogućile su sudionicima upoznavanje s hladnoratovskim kontekstom Weimara i regije Tiringije.
Rumunjski igrani film “Metronom” iz 2022. godine sudionicima kampa ponudio je slikovitu interpretaciju odrastanja u Bukureštu početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća. Kroz priču o popodnevnom okupljanju školskih prijatelja s ciljem slušanja omiljene emisije na valovima radija Slobodna Europa ispričana je priča o represivnom odgovoru rumunjskog komunističkog režima na rastuću popularnost zapadne rock glazbe među mladima.
O odrastanju i životu u Njemačkoj Demokratskoj Republici sudionici kampa saznali su razne zanimljivosti u razgovoru s Renate Ellmenreich. Evangelička teologinja rođena 1950. godine ponajviše je govorila o njenim iskustvima iz Jene, gdje je tijekom druge polovice sedamdesetih godina 20. stoljeća obnašala ulogu voditeljice lokalne protestantske zajednice mladih. Posebna pažnja posvećena je njenom odnosu s Matthiasom Domaschkeom, njenim nevjenčanim partnerom i ocem njene kćeri.
U travnju 1981. godine, dvadesetčetverogodišnji mladić uhapšen je u vlaku pod sumnjom da je krenuo u Istočni Berlin s ciljem ometanja partijskog kongresa koji se tamo održavao za vikend. Dva dana kasnije Matthias Domaschk bio je mrtav. Službeno objašnjenje vlasti da je počinio samoubojstvo u istražnom zatvoru Ministarstva državne sigurnosti u Geri, od Renate Ellmenreich i mnogih drugih nikada nije prihvaćeno kao vjerodostojno.
Život Matthiasa Domaschkea bio je u fokusu i tijekom tematskog obilaska Jene. Razgled grada s naglaskom na proturežimsku opoziciju mladih u Jeni tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća vodila je Katharina Kempken, djelatnica Tirinškog arhiva za suvremenu povijest “Matthias Domaschk”. Tijekom šetnje Jenom, sudionici su obišli lokalitete na kojima su se Matthias Domaschk i njegovi prijatelji okupljali te usput saznali dodatne informacije o životu mladih u DDR-u.
Nakon prijepodnevnog obilaska, poslijepodne u Jeni iskorišteno je za posjet spomenutom arhivu. Sudionici kampa istražili su pripremljene materijale o punku u DDR-u, prevedene tekstove lokalnih punk grupa “Katakombo” i “Airtramp” te izvještaje tajne policije o aktivnostima navedenih grupa.
O punk sceni u DDR-u osamdesetih i odnosu režima prema protestnim subkulturama sljedećeg dana govorio je povjesničar Holm Kirsten, rođen 1965. godine. Kirsten je također govorio o grafitima koje je kao osamnaestogodišnjak s nekoliko prijatelja u listopadu 1983. godine risao po zidovima Weimara te o iskustvu polugodišnjeg boravka u istražnom zatvoru Andreasstrasse u Erfurtu nakon hapšenja pod optužbom za protudržavnu rabotu.
Razgovor s Holmom Kirstenom pružio je odličan uvod u posjet Memorijalnom obrazovnom centru Andreasstrasse sljedećeg dana u Erfurtu. Prijepodne u glavnom gradu pokrajine Tiringije iskorišteno je za vođeni obilazak po nekadašnjem istražnom zatvoru Ministarstva državne sigurnosti odnosno istočnonjemačke tajne službe kolokvijalnog naziva Stasi. Između 1952. i 1989. godine u okružnom istražnom zatvoru Ministarstva državne sigurnosti u Erfurtu bilo je zatočeno sveukupno 5039 osoba, uključujući Holma Kirstena.
Od 2012. godine u zgradi nekadašnjeg zatvora nalazi se stalni muzejski postav pod nazivom “Zatvor, Diktatura, Revolucija: Tiringija 1949.-1989.” Nakon vođenog obilaska, Judith Mayer, zaposlenica Memorijalnog obrazovnog centra odgovarala je na dodatna pitanja sudionika.
Brojne impulse iz obilazaka te razgovora sa ekspertima i svjedocima vremena, sudionici Međunarodnog ljetnog kampa mogli su kanalizirati prema vlastitom nahođenju: kroz pisanje, izradu goblena, crteža, kroz slikanje ili izradu kolaža. Na raspolaganju im je također bila i tehnička podrška u izradi digitalnih formata.
Posljednjeg dana Međunarodnog ljetnog kampa predstavljeni su rezultati kreativne refleksije. Umjetnički doseg i raznolikost umjetničkih izričaja bili su zaista dojmljivi. Završna diskusija i evaluacija ukazali su na zadovoljstvo sudionika iskustvom sudjelovanja u Međunarodnom ljetnom kampu i želju da i ubuduće sudjeluju u sličnim aktivnostima. Završni party u subotu navečer uz glazbu i karaoke okrunio je dinamično kasnoljetno druženje u prekrasnom Weimaru.
Međunarodni ljetni kamp održan je u suradnji udruge Retrovizor s Europskim centrom za obrazovanje mladih EJBW iz Weimara. Program su osmislili i implementirali Rebekka Pfennig, Markus Rebitschek i Boris Stamenić. Organizacija i provedba kampa potpomognuta je od strane partnerskih organizacija Antikomplex iz Češke i Dinamo Sintra iz Portugala. Održavanje međunarodnog ljetnog kampa omogućeno je financijskom podrškom Europske unije i Savezne Republike Njemačke.
