Europske kulture sjećanja: Hrvatska u fokusu

Seminar u Hrvatskoj, održan od 6. do 12. rujna 2025., je druga od planiranih šest aktivnosti u sklopu  međunarodnog projekta „Europske kulture sjećanja” (European Culture(s) of Remembrance), osmišljenog u suradnji Europskog centra za obrazovanje mladih iz Weimara (EJBW) i udruge Retrovizor. Niz od šest seminara u šest europskih zemalja, započet u Njemačkoj u ožujku 2025, nastavlja se dogodine u Češkoj.

Seminari u okviru projekta “Europske kulture sjećanja” kombiniraju studijske obilaske s diskusijama i umrežavanjem stručnjaka iz područja obrazovanja i suvremene povijesti. U seminarima sudjeluju nastavnici povijesti, istraživači, predstavnici udruga, muzeja, spomen-područja i drugih institucija. Kroz intenzivno bavljenje središnjim temama u kulturi sjećanja u svakoj posjećenoj zemlji, seminari pružaju uvid u lokalne društvene i političke dinamike u Europi. Pritom aktivna razmjena među sudionicima iz cijele Europe pridonosi razumijevanju trendova u drugim europskim zemljama kao i individualnom promišljanju društvenih i političkih dinamika u vlastitoj zemlji.

Drugo izdanje seminara, održano od 6. do 12. rujna u Hrvatskoj, okupilo je 22 sudionika iz 12  europskih zemalja. Tragom projektne ideje, seminar je omogućio ne samo uvid u glavne teme hrvatske kulture sjećanja, već i uvid u javne prijepore i kontroverze u tom području. Prvi dio programa održan je u središnjoj Hrvatskoj. Nakon dolaska sudionika u Zagreb, u subotu, 6. rujna, početak seminara obilježile su aktivnosti međusobnog upoznavanja, predstavljanje programa te uvod u tematiku seminara.

U nedjelju prijepodne, voditelj seminara dr. Boris Stamenić održao je uvodno izlaganje pod naslovom „Hrvatska kultura sjećanja” uz predstavljanje tema iz povijesti 20. stoljeća koje ponajviše polariziraju suvremeno hrvatsko društvo. Posebna pažnja posvećena je suvremenim trendovima u hrvatskoj kulturi sjećanja, poput zidnih murala i popularne glazbe kao sve značajnijih medija politike sjećanja. U poslijepodnevnim satima uslijedio je obilazak centra Zagreba s fokusom na spomenike u javnom prostoru te njihovo simboličko značenje u kontekstu kulture sjećanja.     

Program u ponedjeljak, 8. rujna, započeo je posjetom Institutu društvenih znanosti “Ivo Pilar”. Nakon pozdravnih riječi ravnatelja Instituta prof. dr. Željka Holjevca, uslijedilo je izlaganje znanstvenog savjetnika i člana hrvatske delegacije pri IHRA-i, dr. Danijela Vojaka o mjestima stradanja Roma tijekom Drugog svjetskog rata na području Nezavisne Države Hrvatske. O Samudaripenu, odnosno progonu i stradanju Roma u Drugom svjetskom ratu, sudionici seminara stekli su nova znanja i tijekom posjeta Romskom memorijalnom centru “Uštica”, kroz koji ih je proveo voditelj centra Danijel Velić. Ponedjeljak poslijepodne sudionici su proveli u obilasku Spomen-područja Jasenovac te refleksiji i diskusiji nakon obilaska.

Sljedećeg dana, u utorak 9. rujna, grupa je posjetila “Muzej Domovinskog rata Karlovac – Turanj”. Voditelj muzeja Juraj Horvatin u uvodnom predavanju predstavio je aktivnosti muzeja kroz rad s različitim društvenim skupinama u rasponu od školskih grupa do ratnih veterana. Sandro Vidoš, muzejski pedagog, sudionike seminara je proveo kroz izložbu. Po dolasku i smještaj grupe u Rijeku sudionici seminara razgovarali su o dojmovima iz muzeja te detaljima koji su ih se najviše dojmili. Nakon večere uslijedila je orijentacijska šetnja po centru Rijeke.

Nakon doručka u srijedu, 10. rujna, sudionici seminara uputili su se na izlet u Pulu. Tijekom boravka u Puli fokus je usmjeren na lokalnu povijest te na posebnosti istarske kulture sjećanja u kontekstu hrvatske kulture sjećanja. Tijekom prijepodneva grupa je obišla Spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora na Titovom trgu te posjetila Povijesni i pomorski muzej Istre. U poslijepodnevnim satima sudionici seminara posjetili su SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu, proizašao iz SENSE novinske agencije koja je pratila rad Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu. Voditeljica SENSE Mina Vidaković predstavila je aktivnosti Centra s posebnim fokusom na interaktivne narative. Interaktivni narativi prikazuju kako su zločini počinjeni u ratovima tijekom devedesetih godina 20. stoljeća istraženi i procesuirani pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).      

U četvrtak prijepodne sudionici su posjetili Memorijalni centar “Lipa pamti”. Muzejska pedagoginja Lorena Živković sudionike seminara provela je kroz izložbeni prostor muzeja i selo Lipa, u kojem su njemačke, talijanske i četničke trupe tijekom poslijepodneva 30. travnja 1944. ubile 269 ljudi, uključujući i 96 djece. Vana Gović, voditeljica Memorijalnog centra “Lipa pamti” predstavila je aktivnosti koje provode, ne samo s ciljem očuvanja uspomene na žrtve masakra, već i s ciljem osnaživanja društvenog i kulturnog života u lokalnoj zajednici.    

Po povratku u Rijeku, sudionici seminara imali su priliku istražiti grad prema vlastitom nahođenju, obići Trsatski kaštel, pogledati nekadašnji Titov brod “Galeb” smješten u riječkoj luci ili razgledati secesijske građevine u centru. Drugi seminar u okviru projekta „Europske kulture sjećanja“ okončan je završnom raspravom sudionika. Nakon pet intenzivnih dana bavljenja kulturom sjećanja u Hrvatskoj, sudionici su imali priliku podijeliti svoja razmišljanja i dojmove. Završne riječi sudionika upućuju na njihovo zadovoljstvo seminarom i želju za sudjelovanjem u nekoj od budućih projektnih aktivnosti. U petak, 12. rujna, nakon doručka, sudionici seminara uputili su se svojim kućama.  

Poziv za prijavu na sljedeći seminar u sklopu projekta “Europske kulture sjećanja”, koji će se održati u ožujku 2026. godine u Češkoj, bit će objavljen tijekom jeseni 2025. na mrežnim stranicama udruge “Retrovizor”. Izvještaj sa prvog seminara u sklopu projekta “Europske kulture sjećanja”, održanog u ožujku 2025. u Njemačkoj možete pronaći putem sljedeće poveznice.

Projekt “Europske kulture sjećanja” osmislili su Markus Rebitschek (EJBW, Weimar) i Boris Stamenić (Retrovizor, Zagreb). Projekt se provodi uz financijsku podršku Europske unije i Savezne Republike Njemačke.